Najbolja djeta – mit ili stvarnost?

okt 24, 2020 | Blog | 0 Komentara

Znate li šta je zapravo dijeta?

Reč dijeta potiče iz Staro-grčkog jezika i u prevodu znači način života. Ono što bismo mi moderno rekli “životni stil”.

Danas za većinu postoji prostija definicija: “privremena promena navika u ishrani radi smanjenja broja kilograma”. U startu nailazimo na prvi i najveći problem: šta se dešava kad se završi ta “privremena promena”?

Doćićemo i do toga.

Interesantno da su stari Grci pre 2.5 hiljada godina znali ono što mi danas treba ponovo da naučimo. Da se prava i trajna promena dešava isključivo promenom životnog stila.

 

Otkud onda toliko dijeta?

Nekada davno, čovek  nije ni znao šta je dijeta. Kao i sva ostala bića, imali smo svoju ishranu. Jer smo tada živeli u prirodi i sa prirodom.

Međutim, vremenom smo postali “mnogo pametni” i došli smo se do situacije u kojoj se iz različitih razloga gojimo više nego ikad. Iako gojaznost pre svega utiče na ono najvažnije – naše zdravlje. Iako se većina nas najviše stresira zbog gubitka seksipila.

I zato danas postoji toliko dijeta da se ne mogu nabrojati.

Ako na Wikipediji odete na stranicu “Spisak dijeta” (eng. List of Diets) videćete preko 150 dijeta.

A sasvim sam siguran da nisu nabrojali ni 50% postojećih dijeta.

Dve dijete sa ovog spiska su mi posebno interesantne:

Prva je:

“Dijeta zakrpljenog jezika” (eng. Tongue Patch Diet) koju je osmislio plastični hirurg sa Beverli Hilsa po imenu Nikolas Čagej (eng. Nikolas Chugay).

On je 2009. godine, sproveo ideju da ljudima bukvlano zakrpi jezik. Za to koristi Marleks plimer (eng. Marlex) i na taj način sprečava klijente da uzimaju čvrstu hranu. Istovremeno svojim “pacijentima” prodaje šejk od 800 Cal i tvrdi da 70% njih gubi 8 kg tokom prvom meseca.

Ne čudi što ljudi na ovoj dijeti imaju problem da razgovetno pričaju par dana nakon procedure “ušivanja zakrpe”.

Druga je…

“Sabvej dijeta” (eng. Subway diet). Verovatno prva dijeta nazvana po lancu brze hrane. Američki Subway je izvorno bila mala prodavnica sendviča koja se vremenom proširila po celom svetu. Probao sam njihove sendviče u Londonu pre nekoliko godina i uopšte nisu loši.

(Od skoro ih možete probati i u Srbiji. Nalaze se na Novom Beogradu.)

Sama dijeta je nastala slučajno nakon što je običan Američki student Džered Skot Fogl (eng. Jared Scott Foglesmršao 111 kg jedući samo njihove sendviče.

Svi se možemo zapitati šta li je jeo pre toga?

O njemu je izašla priča u lokalnim studentskim novinama i zatim postaje reklamno lice Subway franšize. Džerad je radio za njih 15 godina (2000-2015) i procenjuje se da je zaradio oko 15 mil $. Subway je za to vreme imao sopstvenu dijetu kao najbolju reklamu svojih sendviča.

Danas Džered služi svoju kaznu za dečiju pornografiju u Federalnom zatvoru u Koloradu gde će ostati do 2029. godine.

Ok, to su bili primeri šašavih stranih dijeta za koje verovatno niste ni čuli, ali šta je sa nama?

 

Koje su najpopularnije dijete kod nas?

Da bismo saznali odgovor na ovo pitanje moramo da pitamo nekoga ko nas poznaje bolje od nas samih. Nekoga kome smemo postaviti pitanja koja se stidimo postaviti najboljim prijateljima ili sopstvenim roditeljima. Nekoga ko tačno zna za šta se naši ljudi najviše interesuju u 2021. godini. I pitao sam… Gugla (eng. Google).

I prilično sam se iznenadio.

U trenutku pisanja ovoga teksta 5 najpopularnijih dijeta kod nas (prema pretragama Gugla) su:

1. Dijeta bez ugljenih hidrata, 

2. Keto dijeta, 

3. Dijeta sa jajima, 

4. VMA dijeta, i 

5. Dijeta mesečeve mene.

 

Dijeta bez ugljenih hidrata

Često se naziva LC (eng. Low Carb Diet) ili LCHF (eng. Low Carb High Fat Diet).

Zasniva se na smanjenju unosa ugljenih hidrata, a povećanju unosa proteina i/ili masti. Postoji nekoliko varijanti ove dijete. Sve rade po principu smanjenja lučenja insulina. Insulin je hormon koji igra najveću ulogu prilikom gojenja i mršavljenja. Sve o insulinu i njegovoj ulozi “gospodara dobre linije” možete pročitati OVDE.

Keto dijeta

Keto dijeta je varijanta dijete bez ugljenjih hidrata (UH). Specifična je po tome što je unos UH toliko nizak da telo kreće da troši ketone. Ketoni su četvrta, i poslednje otkrivena vrsta goriva u našem organizmu.

Ostala tri su: masti, proteini i ugljeni hidrati.

Da bi telo trošilo ketone ono mora ući u stanje ketoze.

To je stanje u koje svi mi ulazimo prilikom gladovanja ili usled nedostatka UH u ishrani. Po ketozi je ova dijeta dobila svoje ime.

Uprkos tome što kod nekih ova dijeta postiže fantastične rezultate, ipak postoji veliki problem. Za većinu ljudi je jako komplikovana za sprovođenje.

Pored odricanja od velikog broja hrane koja sadrži UH, njena kompleksnost se ogleda u merenju same ketoze. Ketoza se meri na nekoliko načina: iz krvi, iz daha, iz mokraće, a svaki zahteva dodatnu opremu.

 

Dijeta sa jajima

I pored solidnog broja članaka po Internetu, ni sam ne znam šta bi tačno mogla biti dijeta sa jajima.  Svaka dijeta u kojoj jaja nisu zabranjena bi se mogla nazvati “dijeta sa jajima”.

Jaja su vrhunska namirnica. Beskonačno hranljiva i zdrava. Istovremeno jedno jaje sadrži samo 1.5 gr UH. Zbog toga je neizostavna u obe gore pomenute dijete i preporučujem je u svom LGND programu za mršavljenje.

 

VMA dijeta

Internet pretragom sam naišao na par interesantnih tekstova o “VMA dijeti” koji uglavnom govore sledeće…

“Dijeta” je navodno osmišljena od strane doktora koji rade na VMA klinici u Beogradu radi pripreme pacijenata za operaciju. Takođe se zasniva na smanjenom UH i kažu da je veoma restriktivna. Od voća je dozvoljena samo pomorandža, a hrana je generalno “bolnička”, raspoređena u 3 obroka sa po 4-5 sati između.

Drži se u ciklusima od po 5 dana, dok ne ostvarite željene rezultate.

Tokom čitanja stranica na vebu sa ovom “dijetom” nekoliko stvari mi je bilo i više nego sumnjivo. Možda ponajviše dominantne reklame za uklanjanje celulita. A onda sam našao zvanično saoštenje Vojno Medicinske Akademije:

Na internetu i društvenim mrežama prisutni su tekstovi o tzv. VMA dijeti, koja se predstavlja kao preporuka lekara sa Vojnomedicinske akademije. VMA se ograđuje od takvih tekstova i preporuka kako građani ne bi bili dovedeni u zabludu što, u krajnjem slučaju, može da utiče i na njihovo zdravstveno stanje.”

Celo saopštenje možete pročitati na zvaničnom sajtu Vojno medicinske akademije.

Idemo dalje…

 

Dijeta mesečeve mene

Ova dijeta se zasniva na činjenici da Mesec pored plime i oseke utiče i na vodu u našem telu. Ljudsko telo sadrži oko 70% vode. Tačnije, nešto više ili manje u zavisnosti od uzrasta, raspodele masti i mišića i stanja hidriranosti.

I tu za mene, svaki smisao staje, a Vi prosudite sami nakon čitanja sledećih redova.

Ova “dijeta” se sprovodi tako što na dan promene mesećeve lunarne faze (ima ih 4) nećete jesti ništa od hrane, ali ćete zato piti dosta tečnosti. I to ne bilo kakve tečnosti već vodu, čaj ili ceđeni sok.

Pored toga jako je bitno da “dijetu” započnete tačno u određeno vreme, čak i minut određenog dana, a tačna vremena možete dobiti na stranicama koje možete naći Gugl pretragom.

Kao i prethodnu “VMA dijetu”, i ovu namerno stavljam pod znake navodnika jer ne predstavlja ništa više od jednodnevnog posta.

Ne znam za Vas, ali malo mi je žao što od 5 najpopularnijih dijeta, čak 2 su u najmanju ruku neozbiljne. Sa druge strane, prve tri dijete dosta dosledno prate svetske trendove u mršavljenju koji sve više napuštaju teoriju brojanja kalorija i naginju prema kontroli hormona koji zapravo regulišu procese gojenja i mršavljenja.

 

Kada dijeta daje rezultate?

Da se ne lažemo, većina dijeta će Vam pružiti rezultate. Ali samo ako se stvarno pridržavate te dijete, i ako prihvatite činjenicu da su to privremeni rezultati.

Ako već pričamo o ostvarivanju kratkoročnih rezultata, treba da znate da svaka osoba različita, tako da će i kratkoročna uspešnost bilo koje dijete zavisiti od nas samih.

Faktori koji utiču na uspešnost dijete mogu biti fizički i psihički:

Fizički faktori: 

  • Početna kilaža,
  • Trenutne navike u ishrani
  • Trenutne navike u vežbanju
  • Zdravstveno stanje organizma,
  • Trenutno stanje sistema za varenje,
  • Trenutna brzina bazalnog metabolizma
  • Redovnost i kvalitet sna.

Psihički faktori:

  • Spremnost na promenu,
  • Izbirljivost/razmaženost u ishrani,
  • Snaga volje / istrajnost,
  • Stepen razumevanja sebe,
  • Reakcija na stres.

U pitanju je gruba podela. Kod svakoga će određeni faktor biti manje ili više dominantan. Svaki od ovih faktora utiče na to da li će neko imati bolje ili lošije rezultate.

 

Kada dijeta ne daje rezultate?

Faktori koje smo nabrojali nam govore o uspešnosti, ali i o neuspešnosti dijeta.

Pored toga, kao i kod svakog drugog projekta, jako je bitno da zapravo uradimo stvari koje treba da uradimo. A većina nas to ne radi. Iako čak nekad tvrdimo da to nije tako…

Sećam se primera iz jedne Britanske “rialiti” emisije gde su 24h snimali čoveka da vide da li se pridržava dijete. Skrivene kamere su bile postavljene svuda u kući. A ono što je kamera iznad frižidera snimala svake noći je  zaprepastilo celu ekipu TV emisije.

Kamere su zabeležile da njegova supruga, koja nije bila na programu, svake noći oko 3 ujutru ustaje i teroriše frižider. Žena nije razmišljala da će i nju snimati, pa je imala šta da objašnjava svome mužu koji za to nije imao pojma.

I zato, prva stvar, nijedna dijeta nam neće dati rezultate ako nismo iskreni prema sebi, i ne radimo stvari koje treba da radimo.

 

Da li postoje dijete koje su za izbegavanje?

Apsolutno postoje dijete koje su za izbegavanje u širokom luku.

Nadam se da se slažemo da nam je zdravlje na prvom mestu? I zato obratite pažnju jer postoje dijete koje mogu da nam naruše zdravlje.

Svaka dijeta koja nam uskraćuje važne hranljive materije može ugroziti naše zdravlje i to najpre zavisi od trajanja dijete.

Hranljive materije se mogu podeliti na makronutrijente i mikronutrijentePrvi se tako zovu jer su potrebni telu u većim količinama, a drugi jer su potrebni u manjim količinama.

Makronutrijenti:

  1. Proteini
  2. Masti
  3. Ugljeni hidrati

Mikronutrijenti:

  1. Vitamini
  2. Minerali
  3. Enzimi

Sve njih dobijamo iz hrane, a potrebni su nam za optimalno funkcionisanje tela na dnevnom nivou. Ovo Vam pišem jer postoji nekoliko popularnih dijeta koje favorizuju određenu hranu i pitanje je koliko nam zbog toga narušavaju unos potrebnih hranljivih materija. Evo primera:

  • Kupus dijeta
  • Limun dijeta
  • Citrus dijeta
  • Pomorandža dijeta
  • Dvopek dijeta
  • Jogurt dijeta
  • Krompir dijeta

 

Koliko dugo treba držati dijetu?

U popularnoj literaturi možete naći različita trajanja za različite dijete. To može trajati od jednog dana, (kao što smo videli na primeru “Dijete mesečeve mene”) do ostatka Vašeg života.

U tom slučaju Vi postajete “pravi” Stari Grk. Jer shvatate da dijeta ne treba da bude privremeno rešenje već rešenje za način dugog, ispunjenog i zdravog života.

Na taj način dijetu posmatramo kao životni stil. I to je ono za šta se ja zalažem. I dok se popularni časopisi i blogovi frljaju sa izrazima tipa: “Držite ovu dijetu dok ne postignete svoje rezultate”, ja bih Vam poželeo da se hranite tako da ODRŽAVATE svoje rezultate.

Na taj način Vi “ne držite” dijetu, već se pridržavate svog programa ishrane, a u rezultatima uživate do kraja života.

 

Kako da odaberete dijetu koja je za Vas?

Kad god treba nešto da izaberemo, volimo da imamo mogućnost izbora. Ali šta da radimo kada imamo previše izbora? Onda je mnogo teže doneti odluku.

I zato hajde da krenemo obrnutom logikom.

Kako da NE ODABERETE dijetu koja nije za Vas?

 

Izbegavajte dijete sa vremenskim rokovima

Najčešće se reklamiraju dijete za 10 dana, 7 dana, ili nekad čak 3 ili 5 dana. I na to Vam obećavaju određeni broj kilograma koji ćete navodno izgubiti.

Šta mislite, zbog čega ovakve dijete nemaju smisla?

Zamislite 2 različite osobe: Jelenu koja ima 70kg i Žiku koji ima 170kg!

Hajde da ih “stavimo” na istu dijetu, i to u istom vremenskom periodu.

Razmislite sami! Da li mislite da će Jelena i Žika gubiti kilograme istom brzinom?

Primer iz prakse: Nemanja je za tri nedelje LGND ishrane skinuo 13kg. Po tome je apsolutni rekorder među mojim klijentima. Ne znam kako vam to zvuči, ali će možda zvučati realnije kada Vam kažem sledeće. Nemanja je počeo sa 200kg. Da li svako od mojih klijenata gubi 13kg za 3 nedelje? Da li ja obećavam bilo kome da će postići takve rezultate? Naravno da ne. Jednostavno, proces mršavljenja je previše komplikovan, a mi smo previše različiti da bismo mogli da očekujemo iste rezultate.

Poslušajte Nemanjinu priču ispod:

Već smo nabrojali faktore koji utiču na uspešnost dijete kod svakoga od nas. Samim tim bilo koje obećanje tipa “za ovoliko ćete smršati ovoliko” pada u vodu.

  1. Izbegavajte dijete sa količinskim vrednostima!

Često nailazimo na dijete u kojima stoje količinske vrednosti hrane koju treba uzimati.

Primer:

Za večeru uzeti: 150 gr belog mesa, 50 gr nisko-masnog sira, 1 parče dvopeka

(ovo je samo primer kombinacije koja na slikovit način objašnjava sledeće…)

Opet ćemo pomenuti Jelenu i Žiku… Da li mislite da Jelena i Žika treba da jedu istu količinu hrane?

Dok lepa Jelena možda i ne bi osećala strahovitu glad, gladni Žika bi pojeo i hranu i Jelenu i tražio bi još!

Ako idete kod trenera ili nutricioniste onda određivanje količine hrane može da ima smisla. Zašto? Jer je stručnjak neko ko će biti upoznat sa Vama i Vašim telom. Neko ko se ozbiljno bavi ishranom može da odredi Vaše dnevne potrebe za hranom.

Sa druge strane članak koji čitate nikako ne može biti “upoznat” sa Vašim telom. I kako Vam onda može preporučiti koju količinu hrane treba da unosite?

  1. Ne tražite dijete na Internetu ili u časopisima, već pročitajte knjigu!

Kod pomenutih neozbiljnih dijeta (VMA i mesečeve mene) smo mogli videti da svako na Internetu može pisati bilo šta. (Uključujući i mene!) Ni časopisi nisu ništa bolji. Svake nedelje se u raznim časopisima pojavljuju “nove” dijete.

Sa druge strane, pisanje knjige je mnogo ozbiljniji poduhvat od pisanja članka za novine ili Internet.

Većina autora knjiga o dijetama ili ishrani je posvetila ozbiljno vreme i energiju kako bi ozbiljno ovladali materijom o kojoj pišu. Pored toga su u knjizi objašnjeni razlozi zbog kojih određeni dijetetski pristup radi. A kada razumete razloge, odnosno procese kako telo funkcioniše sa određenim pristupom, onda je mnogo veća šansa da ćete se pridržavati opisanog režima.

Pored toga, na kraju ozbiljne knjige obično imate spisak literature i istraživanja koje Vam služe da sami proverite bilo šta što Vas interesuje.

Siguran sam da će Vam bilo koja ozbiljna knjiga o ishrani pomoći više od stotinu kratkih tekstova.

Knjiga koju vam od svega srca mogu preporučiti je “Masti – gorivo vašeg organizma”.

Pisac je dr Džozef Merkola (eng. Joseph Mercola).

On je do sada napisao desetak knjiga, i srećan sam što su neke od njih najzad prevedena na srpski jezik. Kod nas je izdata u februaru 2019. Knjiga na lep način objašnjava energetske procese, pre svega zabludu da nas masti goje, a imate i preporuku kako da se hranite po njegovom principu.

Knjigu možete pogledati OVDE.

Dr Merkola je glavni urednik jednog od najposećenijih sajtova o zdravlju (mercola.com)Tu redovno intervjuiše svetske stručnjake čiji timovi sprovode zdravstvena istraživanja.

Njegov rad pratim preko 15 godina i znam da je odlično upućen u najnovija istraživnja vezana za hranu, zdravlje i dugovečnost.

Knjigu Vam od sveg srca preporučujem, jer je prepuna novih naučnih saznanja o ishrani. A malo je takvih knjiga izdato na našem jeziku.

 

Brojanje kalorija – da li Funkcioniše?

Znate li šta je tačno kalorija?

Kalorija je jedinica za energiju. Otkrivena je sredinom XIX veka, i koristi se u grani fizike koju zovemo termodinamika.

1 kalorija je količina energije potrebna da se 1ml vode zagreje za 1 C (stepen celzijusa).

Kalorije se mogu vrlo precizno koristiti kada želimo da znamo kvalitet uglja ili drveta za grejanje. Preko njih određujemo da li odrećeno gorivo greje više ili manje.

Ali razmislite, da li je naše telo jednostavno kao jedna obična peć?

Ljudsko telo je “najsavršenija mašina” prirode i ne stvara energiju ni približno tako jednostavno.

Pogledajte sami kako izgledaju energetski procesi u našem telu:

Proces dobijanja energije u ljudskom telu ima čak 3 različita imena: Krebsov ciklus/ciklus limunske kiseline/ciklus trikarboksilnih kiselina)

Ako vam ništa nije jasno to je skroz u redu. Svi koji studiraju fiziologiju se muče oko ovih procesa. Ali da se mi vratimo na kalorije.

Prva knjiga koja propagira brojanje kalorija kao metod za dijetu je izdata u SAD još 1918. godine.

Zove se “Dijeta i zdravlje, sa ključem za kalorije“. Napisala ju je doktorka Lulu Piters. Ona je prva zagovarala pravljenje dijete prema kalorijskoj vrednosti hrane.

Malo više o doktorki Piters možete pročitati OVDE.

Većina nutricionista se i dalje bavi brojanjem kalorija.

Ali hajde da vidimo šta je problem sa tim sistemom…

 

6 razloga zbog kojih brojanje kalorija u stvarnosti jako retko funkcioniše:

1)   Telo se ponaša drugačije prema različitim izvorima kalorija

Možete pojesti na primer: 1000 cal, šećera 1000 cal masti ili 1000 cal proteina. Svi hormoni u telu će odigrati sasvim drugačiji ples u odnosu na izvor kalorija. Pošto ti isti hormoni zapravo odlučuju šta se dešava u telu, sami rezultati će biti drastično različiti.

 2) Kalorije ne daju osećaj sitosti, a neke razvijaju i zavisnost

Ako pojedete 300 cal proteina, Vi ćete biti siti, ali ako pojedete 300 cal šećera vi ćete i dalje biti gladni!

Pored toga šećer se vezuje za opoidne receptore u mozgu. Nakon toga sledi lučenje dopamina (jednog od “hormona sreće”) i naše kratkoročno zadovoljstvo. Isti mehanizam kao kod nikotina ili toliko drugih narkotika.

Sve više stručnjaka govori o šećeru kao najrasprostranjenijoj drogi na svetu danas.

Članak objavljen 2018. godine kaže sledeće:

“Postoje jaki dokazi za postojanje zavisnosti od šećera, kako na prekliničkom tako i na kliničkom nivou.”

(eng. “there is strong evidence of the existence of sugar addiction, both at preclinical and clinical level.”)

Originalni članak objavljen u časopisu “Granice psihijatrije” (eng. Frontiers of Psychiatry) možete pogledati OVDE.

 

3) Termički efekat hrane

Termički efekat hrane (eng. Thermic Effect of Food), je pojava da naš sistem za varenje tokom svog rada potroši oko 10% kalorija hrane koje unesete. Međutim, zbog svog sastava, proteini su zahtevniji za varenje. Prilikom varenja proteina potrošimo oko 30% kalorijske vrednosti unete hrane. To znači da telo nakon varenja hrane ostane sa 70% kalorija unetih proteina. Nažalost, termički efekat hrane se retko uzima u obzir prilikom brojanja kalorija. Više o tome možete pročitati na wikipediji.

4) Ne apsorbujemo sve kalorije!

Na ambalaži možemo videti kalorijske vrednosti hrane koju kupujemo. Ali apsorpcija hrane (koliko će kalorija ući u naš krvotok) je kod svakoga drugačija. Zavisi od: načina pripreme, kombinovanja sa drugom hranom, stanjem sistema za varenje, trenutnim sastavom crevne flore, trenutnog nivoa stresa itd.

5) Previše matematike

Da biste “uspešno” pratili kalorije potrebno je dosta računanja, praćenja kalorijskih vrednosti i merenja same hrane kuhinjskom vagicom. Sve zajedno je komplikovano i zbog toga većina pre ili kasnije odustaje.

6) Nalepnice sa vrednostima mogu da Vas prevare!

Po zakonu svaka kalorijska vrednost navedena na ambalaži može da odstupa do 20%. To znači da čak iako stvarno vladate matematikom i hoćete da se potrudite oko računanja kalorija, zapravo nikada nećete moći napraviti tačnu kalkulaciju.

I šta na kraju o kalorijama kaže nauka?

Brazilski naučnici su 2019. objavili istraživanje u kome kažu sledeće:

 “Preporuke zvaničnika vezane za ishranu bi trebalo da prestanu da ohrabruju ljude da se fokusiraju na brojanje kalorija, već da se fokusiraju na sajstojke, izvore hrane i način pripreme hrane, čak i kada je gubitak težine u pitanju.”

Originalni članak možete pogledati OVDE:

I da zaključimo. Brojanje kalorija je apsolutno nepotrebno. Osim ako niste vrhunski bodibilder koji je apsolutno posvećen svojim rezultatima.

Kod najvećeg broja nas ostalih “smrtnika” izaziva frustracije zbog kojih ćemo pre ili kasnije osustati.

O svemu ovome što smo sada pričali možete pročitati knjige amerikanca Gerija Taubsa (Garry Taubes), kao što su: “Dobre kalorije, loše kalorije”, (Good Calories, Bad Calories) “Zašto se gojimo, i šta da radimo povodom toga” (Why We Get Fat: And What to Do About It) i “Slučaj protiv šećera” (The Case Against Sugar).

 

Zašto se kilogrami vraćaju?

Kod najvećeg broja ljudi se kilogrami vraćaju već posle godinu dana. To su potvrdili naučnici u radu objavljenom u aprilu 2020. Pregledali su rezultate 21 942 pacijenta godinu dana nakon “uspešnog” dijetskog pristupa. Analizirali su 14 različitih “popularnih” dijeta i zaključili sledeće:

“Efekti smanjenja kilograma i zdravstvene promene u najvećoj meri NESTAJU posle 12 meseci.”

Pregled originalnog istraživanja možete pogledati OVDE:

Verujem da je najveći razlog za vraćanje kilogram upravo shvatanje dijete kao “privremenog rešenja”.

A šta se dešava kada krenemo iz jedne dijete u drugu?

Dešava se da kilogrami idu gore dole, a to se naziva…

Efekat je dobio ime po čuvenoj dečijoj igrački koja ide gore-dole. Razlika je što kada bacate jojo, on uvek ide do iste tačke, i gore, i dole. Nažalost kod „jojo efekta“ kilaža posle svake isprobane dijete često ide na gore!

Na duži vremenski rok “jojo dijetovanje” je posebno opasno po zdravlje. To su potvrdili naučnici sa Medicinskog Univerziteta u Seulu (Južna Koreja). Pratili su 4 818 ljudi tokom perioda od 4 godine i ustanovili sledeće:

 “Sa rastom neuspešnih pokušaja dijetovanja (“jojo dijetovanje”) značajno raste rizik za razvoj dijabetesa tipa II”.

Originalnu studiju pogledajte OVDE:

Priča iz prakse:

Davno sam se iz prve ruke susreo sa ovom pojavom.

Moja tadašnja klijentkinja je imala 115 kg. Bila je visoka oko 160 cm. Imala je 3 sina od kojih su dva išla u srednju školu a jedan na fakultet. U tom trenutku njena kilaža nije predstavljala najveći problem. Već njeno ZDRAVLJE!

Uzimala je lekove za šećer i pritisak i po celom telu je imala tvrde celulitne ploče. Zbog artritisa je jedva mogla da hoda.

I dalje se sećam njenih reči dok mi je pričala kako je došlo do toga:

“Kao mlada sam se ozbiljno bavila folklorom i sportom. Tek posle treće trudnoće sam prebacila 50 kg na vagi. Tada sam probala sa prvom dijetom za koju sam čula od dobre drugarice. I sa tom, a i svakom narednom  dijetom sam imala početni uspeh. Ali posle svake dijete je broj na vagi opet rastao. Na kraju sam  završila na klinici za bolesti zavisnosti gde mi je doktor prepisao medicinsku “nultu dijetu” .Prepisano mi je da jedem jednu jabuku dnevno i dosta vode i tako 21 dan. Ja, kakva sam bila, nisam htela da jedem ni tu jabuku kako bih imala bolje rezultate. Tokom te dijete sam izgubila tačno 17 kg. Odmah posle toga sam dobila još 28 kg.”

Godinama je bila bez volje da pokuša bilo šta. Njena kilaža je zbog nekretanja nastavila da raste. A lekovi da se gomilaju. Bila je apsolutno očajna.

Mnogo mi je drago što su je sinovi naterali da ponovo krene u borbu.

Vidite, ona je jedna predivna, fakultetski obrazovana i veoma inteligentna žena. Ali je kao i mnogi drugi ljudi zalutala u začarani krug poznat kao “jojo dijetovanje”:

A onda sve ispočetka, sa nekom novom „najboljom“ dijetom.

Bilo bi lepo da postoji konkretan i jednostavan odgovor na pitanje koja je to najbolja dijeta.  Verujem da i Vi sami imate sad više novih pitanja, i želim da Vas ohrabrim da ih slobodno napišete u komentarima ispod teksta.

Sa druge strane, verujem da sada imate bolje razumevanje koncepta dijete, popularnih dijeta kod nas, kompleksnosti brojanja kalorija, i jojo efekta.

Moja poruka: budite kao stari Grci, shvatite da idealna kilaža dolazi iz promene načina ishrane i načina života, a ne pomoću bilo kakve “moderne” dijete.

A setite se… stari Grci su voleli i da vežbaju. Ako bih morao da dam samo jedan savet osobi koja kreće na dijetu,  bilo bi to da se obavezno krene i sa vežbanjem.

Ali više o tome neki drugi put…

I ne zaboravite da se prijavite za besplatnu video seriju o 5 mitova o mršavljenju u kojoj Vam pomažem da preuzmete kontrolu nad svojom linijom.

Hvala na čitanju! 🙂

Želim Vam sjajan dan!